Rezultati OTP grupe za prvo polugodište 2022. godine

OTP grupa zaključila je prvo polugodište 2022. godine s konsolidiranom dobiti nakon oporezivanja od 251 milijarde forinti (162 milijarde forinti u drugom kvartalu), uz poboljšanje neto kamatne marže u odnosu na prošli kvartal, značajno smanjenje troškova rizika, stabilnu kvalitetu portfelja, povećanje od 8 posto od početka godine u volumenu uspješnih kredita (prilagođeno deviznom tečaju, bez ruskog i ukrajinskog volumena).

Uzimajući u obzir izloženost OTP-a prema Rusiji i Ukrajini na kraju drugog kvartala 2022., važno je napomenuti da, iako se količine nisu promijenile u smislu RUB/UAH ili su čak pale, zbog deprecijacije forinte njihova se težina unutar grupe povećala u odnosu na četvrti kvartal 2021. Prema tome:

  • u ukupnoj konsolidiranoj imovini ukrajinska i ruska imovina iznosila je 8%;
  • ukupni neto krediti u Ukrajini i Rusiji iznosili su 7,8%; 
  • volumen bruto financiranja unutar grupe prema Ukrajini iznosio je 83 milijarde forinti i 85 milijardi forinti prema Rusiji;
  • u slučaju neočekivanog poteza, prema izrazito negativnom scenariju dekonsolidacije ukrajinskog entiteta i otpisivanja preostalog bruto financiranja unutar grupe, učinak za konsolidirani omjer Common Equity Tier 1 iznosio bi -1 bb u slučaju Ukrajine i -128 bb za Rusiju (što se tiče potonjeg, značajna promjena uglavnom se objašnjava materijalnom kvartalnom aprecijacijom rublja u odnosu na forintu); 

U oba slučaja menadžment OTP-a primjenjuje načelo trajnosti poslovanja, međutim u Rusiji uprava razmatra sve potencijalne opcije koje značajno ne smanjuju vrijednost dioničara, a mogu imati pozitivan učinak na percepciju, uključujući potencijalnu prodaju ruskog poslovanja po prihvatljivoj cijeni.

U prva dva kvartala 2022. ukupni volumen stavki usklađivanja iznosio je -122 milijardi forinti, od čega se -86 milijardi forinti ostvarilo u drugom tromjesečju. Unutar potonjeg sljedeće stavke imale su značajan utjecaj:  

  • - 68 milijardi forinti (nakon oporezivanja) poreza na iznenadnu dobit koji je mađarska Vlada objavila 4. lipnja i koji se privremeno plaća u 2022. i 2023. Dospjeli iznos za 2022. knjižen je u drugom kvartalu u jednom zbroju; 
  • -10 milijardi HUF (nakon oporezivanja) kao rezultat produljenja ograničenja do 31. prosinca 2022.
  • mađarske hipoteke s promjenjivom kamatnom stopom (kvartalna stopa BUBOR-a zamrznuta je na 2,02% od 27. listopada 2021., dok je njezina trenutna razina oko 12 %). Ograničenje stope izvorno je bilo na snazi za prvih šest mjeseci 2022., a njegov negativni učinak knjižen je u zadnjem kvartalu 2021. unutar troškova rizika OTP Corea;
  • -3,4 milijarde forinti učinak akvizicija (nakon oporezivanja). Najveći dio tog iznosa odnosio se na procese preuzimanja i integracije u Sloveniji, Srbiji, Bugarskoj i Hrvatskoj;
  • -2,5 milijardi forinti (nakon oporezivanja) vezano uz likvidaciju Sberbank Mađarska. Ova se stavka sastoji od dvije strane: prvo, u drugom kvartalu mađarske članice grupe bile su obvezne platiti 28,5 milijardi forinti izvanrednog doprinosa Nacionalnom fondu za osiguranje depozita kompenziranog očekivanim povratom od već završene prodaje imovine Sberbanke. Na temelju dostupnih informacija banka očekuje 100% povrat svog izvanrednog doprinosa u fond. Međutim, zbog neizvjesnosti oko vremena realizacije ovog povrata, ovo potraživanje je knjiženo po očekivanoj neto sadašnjoj vrijednosti, stoga je primijenjen diskont od 9,57 %;
  • -1,8 milijardi forinti u vezi s produljenjem moratorija plaćanja u Mađarskoj do 31. prosinca 2022. (nakon oporezivanja).

Polugodišnja konsolidirana prilagođena dobit nakon oporezivanja iznosila je 250,8 milijardi forinti, što je rast od 2 posto u odnosu na prethodnu godinu. Prilagođeni ROE za to razdoblje iznosio je 17,0% (bez polugodišnjih rezultata ruskih i ukrajinskih podružnica iznosio bi 23,2%).

Osim nekih većih negativnih jednokratnih učinaka (porez na iznenadnu dobit u Mađarskoj, umanjenje goodwilla u Rusiji), dobit u prvom polugodištu nakon oporezivanja uglavnom je oblikovana razvojem troškova rizika i povećanjem prihoda od temeljnog bankarstva uz podršku još uvijek dinamične poslovne aktivnosti. OTP grupa ostvarila je 42,7 milijardi forinti dobiti nakon oporezivanja u prvom polugodištu (drugo tromjesečje: 76 milijardi forinti).

Usprkos značajnim gubicima koje su pretrpjele ukrajinske i ruske operacije u prvom kvartalu (-34 milijarde forinti i -24 milijarde forinti), u drugom kvartalu krajnja zarada postala je pozitivna u oba entiteta. Poboljšanje na kvartalnoj razini u oba slučaja može se objasniti znatno nižim troškovima rizika; osim toga, u Rusiji je odgođena porezna imovina otpisana u prvom kvartalu, pripisana u drugom kvartalu, a kao rezultat konsolidirana efektivna porezna stopa značajno je pala (1. kvartal 2022.: 24,9%, 2. kvartal: 7,6 %; 1. polugodište 2022.: 14,6%).

U OTP Coreu  u prvom polugodištu pojavilo se ukupno 18,7 milijardi forinti pozitivnih troškova rizika.

Unutar toga, pozitivni iznos rezerviranja za umanjenje vrijednosti kreditnih gubitaka bio je 29,9 milijardi forinti, uključujući 17,1 milijardu forinti u prvom tromjesečju. Jedan od glavnih razloga bila je revizija vrlo konzervativnih pretpostavki prethodno korištenih u modelima umanjenja vrijednosti: kako je nesigurnost u vezi s pandemijom i moratorijem jenjavala, rezervacije su oslobođene.

U OTP Coreu polugodišnja operativna dobit porasla je za 44%, budući da su ukupni prihodi rasli mnogo brže od operativnih troškova. Poboljšanje neto prihoda od kamata moglo bi se pripisati sve većoj poslovnoj aktivnosti: priljevi depozita pružili su stabilan izvor financiranja i za održivi rast kreditiranja i za nastavak povećanja likvidnih sredstava. Unatoč okruženju rastućih kamatnih stopa, polugodišnja neto kamatna marža stagnirala je na 2,8%, djelomično zato što većina kredita građanima ima fiksnu kamatnu stopu najmanje pet godina, stoga se kamata na te kredite ne mijenja tijekom razdoblja fiksne kamatne stope, čak i ako referentne kamatne stope rastu. Štoviše, prosječna razina kamatnih stopa na vrijednosne papire tek je skromno porasla u drugom kvartalu, jer dugoročne mađarske državne obveznice, koje čine veliki dio portfelja vrijednosnih papira, imaju fiksne kamatne stope do dospijeća, a taj se portfelj polako mijenja, zajedno s dospjelim iznosima koji se mogu reinvestirati uz više razine prinosa.

U OTP Coreu, neto naknade i provizije porasle su za 21% u prvih šest mjeseci, uglavnom zahvaljujući snažnijim prihodima od depozita, transakcija i naknada povezanih s karticama, dok su prihodi od prodaje vrijednosnih papira pali.

Ostali neto nekamatni prihod pao je za 11% u odnosu na prethodno tromjesečje, uglavnom zbog slabijeg OTP Corea.

Troškovi poslovanja u prvom polugodištu porasli su za 15 % u odnosu na isto razdoblje prošle godine izraženo u forintama i za 11% na osnovi prilagođenog deviznog tečaja. Kao rezultat toga, konsolidirani omjer troškova i prihoda pao je na 47,3% (48% bez poslovanja u Rusiji i Ukrajini). Unutar tri glavne stavke rashoda, osobni troškovi porasli su za 8% u usporedbi s prethodnim kvartalom, amortizacija za 15 %, a administrativni troškovi za 10%.

U prvoj polovici 2022. ukupni volumen troškova kreditnog rizika dosegao je -74 milijarde forinti (drugi kvartal: -16 milijardi HUF), dok bi bez ruskih i ukrajinskih operacija polugodišnja brojka bila +27 milijardi forinti. Kao rezultat toga, stopa troška kreditnog rizika u prvom polugodištu iznosila je 0,86% (drugi kvartal: 0,36%). U drugom kvartalu ostali troškovi rizika porasli su za 1 milijardu forinti u usporedbi s prethodnim kvartalom, uglavnom zbog umanjenja vrijednosti državnih vrijednosnih papira u OTP Coreu.

Opseg konsolidiranih zajmova prilagođenih tečaju (Faza 1+2) porasle su za 3% u usporedbi s prethodnim kvartalom, nakon povećanja od 2% u prvom kvartalu. Kao rezultat toga, organski rast volumena kredita bio je blizu 6% (994 milijarde forinti) u prvih šest mjeseci. Bez ukrajinskog i ruskog volumena, konsolidirani kreditni portfelj porastao je za 8% od početka godine. Obim kredita porastao je za 15% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.

Zbog rusko-ukrajinskog sukoba kreditni portfelj nastavio je dalje erodirati u te dvije zemlje: od početka godine zabilježen je pad od 18%, odnosno 6% (-11% i 10% u odnosu na prethodni kvartal). Najbrži rast zajmova u usporedbi s kvartalom zabilježen je kod OTP Corea (+6% kvartalno), no portfelj Rumunjske, Slovenije, Srbije, Bugarske i Hrvatske također je značajno napredovao.

Što se tiče glavnih segmenata, volumeni uspješnih hipotekarnih i potrošačkih kredita porasli su za 3% i 1% kvartalno, dok su volumeni velikih korporativnih kredita porasli za 4%. Zajmovi malim i srednjim poduzećima pokazali su najbržu kvartalnu ekspanziju od 7%. Dok su se uspješne količine potrošačkih zajmova smanjile u 1. kvartalu u OTP Coreu, u 2. kvartalu već smo svjedočili oporavku s povećanjem za 5% kvartalno; portfelj malih i srednjih poduzeća i korporacija rastao je čak i brže (+9% u odnosu na kvartal svaki).

Devizno usklađeni depoziti porasli su za 2 posto kvartalno, pa su volumeni u za prvih šest mjeseci porasli za 5 posto ili 1,201 milijardu forinti. Volumen depozita u Ukrajini i Rusiji porastao je za 3% u usporedbi s prethodnim kvartalom, što je rezultiralo porastom depozita u te dvije zemlje za 5%, odnosno 15% od početka godine. Konsolidirani neto omjer zajmova i depozita porastao je za 1 pp u odnosu na prethodno tromjesečje, na 76 posto.

Ukupne rezerve likvidnosti OTP banke ostale su stabilno i znatno iznad sigurnosne razine. Na dan 30. lipnja 2022. bruto zaštitni sloj likvidnosti iznosio je oko 5,55 milijardi eura u protuvrijednosti. Razina tih zaštitnih slojeva znatno je viša od duga koji dospijeva unutar jedne godine i rezervi potrebnih za upravljanje mogućim šokovima likvidnosti.

Omjer 3. faze prema MSFI 9 bio je 5,3 posto na kraju prvog kvartala, podupirući marginalno povećanje u odnosu na prethodni kvartal. Osim Rusije i Ukrajine, u svim ostalim članicama grupe došlo je do smanjenja omjera 3. faze na kvartalnoj razini. Konsolidirani omjer 2. faze iznosio je 11,7% na kraju 2. kvartala. Vlastita pokrivenost izloženosti 3. faze bila je 65,4 posto. Na kraju 2. kvartala 2022. samo je Mađarska sa značajnim količinama sudjelovala u moratoriju plaćanja, ali čak i tamo je stopa sudjelovanja bila minimalna: u OTP Coreu 3,7% bruto volumena kredita bilo je pod moratorijem, dok je u Merkantil grupi stopa bila 1,4%.